OSIGURANJE

Srbija: Ušteda na osiguranju najveća šteta

I ove godine su paori s njiva i voćnjaka obrali bostan jer se usevima nije dalo zbog loših vremenskih prilika. Ipak, i dalje su retki oni koji osiguravaju svoje proizvode. Brojke nisu slavne i iste su godinama – preciznih podataka nema, ali oni kojima raspolažu osiguravajuće kuće govore da samo oko pet odsto poljoprivrednika – fizičkih lica, osigurava proizvodnju.

Preduzeća stoje bolje i procenjuje se da je između 40 do 50 odsto useva i plodova u njihovom vlasništvu osigurano. Međutim, kako su poljoprivrednici ipak dominantni u vlasničkoj strukturi obradivog poljoprivrednog zemljišta, generalno gledano, procenat osigurane poljoprivredne proizvodnje u Srbiji je izuzetno nizak. Primetna je samo preraspodela klijenata među osiguravačima.

– Razlozi su, naravno, složeni, ali bih ih sveo na dve osnovne dimenzije. Prva je da poljoprivredna proizvodnja godinama generiše vrlo malu dobit, a nekad je i nema, tako da je ozbiljan poljoprivedni proizvođač prinuđen na optimizaciju troškova proizvodnje – i tu često čini veliku grešku: najpre se odriče troškova osiguranja. Rezultati takve odluke mogu biti katastrofalni, što najbolje pokazuje ova godina. Ušteda na nekom drugom trošku najčešće rezultuje određnim procentom umanjenja prinosa, dok odricanje od osiguranja može rezultovati ogromnim umanjenjem prinosa, a često i totalnim gubitkom, odnosno totalnom štetom – kaže u razgovoru za “Dnevnik” direktor tehničke direkcije za neživotna osiguranja “Delta đenerali” osiguranja mr Sava Bogičević.
S druge strane, veli on, postojao je inertan ili, bolje rečeno, neaktivan pristup osiguravača, bez inovacija i sagledavanja realnih potreba i mogućnosti klijenata.

“Delta đenerali” je ipak zadovoljna poslovanjem u ovoj kriznoj godini jer je ukupan nivo premije u odnosu na isti lanjski period viši oko 30 posto. Kako kaže naš sagovornik, u osiguranju useva i plodova, kao sada dominantoj temi, broj osiguranika – fizičkih lica se ove godine udvostričio u odnosu na isti period lane. Reč je o nekoliko hiljada poljoprivrednika. A da li je osiguranje skupa igračka, kako naši paori vole da kažu – na njima je da procene. Evo jednog primera:

osiguranje od „osnovnih rizika” (grad, požar i udar groma) hektara pšenice na teritoriji opštine Sremska Mitrovica, koja se osigurava na očekivani prinos od pet tona po hektaru i cenu od deset dinara po kilogramu, iznosilo bi oko 1.000 dinara. Država vraća 40 odsto od plaćene premije osiguranja fizičkim licima – nosiocima registrovanih poljoprivrednih gazdinstava koji su u sistemu PIO. Dakle, ukoliko uzmemo prethodni primer, registrovano gazdinstvo bi platilo premiju samo oko 600 dinara po hektaru.

– Ako ovo uporedimo s vrednošću proizvodnje od oko 50.000 dinara, mislim da nije potrebno komentarisati da li je ovo osiguranje skupo i da li značajno opterećuje troškove proizvodnje. U tom kontekstu, jedan od razloga za “neosiguravanje” koji ovih dana možemo čuti u smislu da je ovo osiguranje skupo, kao što se vidi, realno, nema smisla – navodi Bogičević, uz objašnjenje da se suma osiguranja određuje se po jedinici površine na kojoj su zasejani usevi i plodovi.
Kao osnovicu za određivanje sume osiguranja uzimaju se očekivani prinos useva i plodova i očekivana cena na tržištu.

Kako kaže naš sgovornik najviše poljoprivrednika je useve osiguralo od grada, požara i udara groma, ali se odlučuju i za osiguranje od oluje, gubitka količine i kvaliteta plodova voća, osiguranje mladih zasada voća... Bogičević uverava da osiguranje nije niti mora biti skupo, tj. nepodnošljiv trošak u poljoprivrednikovoj računici prihoda i rashoda.

A upravo teška ekonomska situacija, sve veća ulaganja u proizvodnju i sve veća zaduženost poljoprivrenika ne dozvoljavaju pravo na “kiks”, pa se, prema tome, osiguranje nameće kao praktično neophodno rešenje u ovakvim uslovima, što je uobičajen stav u razvijenim zemljama EU.

– Pitanje nadoknade je za nas jedno od najvažnijih. Prvo, način njenog određivanja mora biti objašnjen na samom početku, pri izdavanju polise. Kada dođe do štete, pristup procesu procene štete i isplate nadoknade je krucijalan. U našem slučaju, insistiramo na brzom izlasku na lice mesta, da bi se s vrlo precizinom analizom stručnjaka, uz prisustvo i saglasnost klijenta, odredio uzrok i obim oštećenja. S obzirom na veliki broj šteta koje smo imali ove godine, naši inženjeri poljoprivrede su bukvalno danonoćno bili na terenu. Rezultat svega je da nemamo nezadovoljne klijente, i bukvalno, niti jedan sudski spor – kaže Sava Bogičević.

dnevnik.rs

osiguranje.org.rs